Ključne promjene životnog stila nakon infarkta miokarda

Osnovno pitanje bolesnika koji je preživio infarkt miokarda je „Što dalje?“.

On se mora vratiti u normalan život, ali su nužne promjene životnog stila i navika koje je imao prije bolesti.

Najvažnije je da se poslušaju savjeti liječnika i da se bolesnik toga pridržava.

Jedna od najvažnijih promjena je prestanak pušenja.

Pušenje se smatra jednim od najvećih čimbenika rizika za nastanak ateroskleroze, bolesti koja uzrokuje začepljenje krvnih žila, a posljedično dolazi do infarkta miokarda.

Stoga o prestanku pušenja nema dvojbe.

Što se tiče prehrane, mediteranski oblik prehrane je prepoznat kao najzdraviji oblik.

Preporučuje se hrana bogata omega-3 masnim kiselinama, više manjih obroka dnevno i ne smije se preskakati doručak.

Ako je bolesnik pretio, treba poraditi na smanjenju tjelesne težine, biti na dijeti bez masnoća, jer višak masnoća u krvi stvara plakove na krvnim žilama, koji također, uz pušenje, dovode do ateroskleroze.

Smanjenje tjelesne težine ne smije biti naglo, nego postupno, jer dijete s naglim gubitkom kilograma dugoročno nisu donijele rezultate.

Život nakon infarkta nije stao.

Treba živjeti i dalje normalno, baviti se hobijima i družiti se.

Bolesnik treba i dalje biti radno aktivan; obično je mjesec dana dovoljno da se vrati na posao.

Kod najtežih oblika srčanog udara ili kod bolesnika koji treba daljnju rehabilitaciju, liječnik medicine rada može oduzeti radnu sposobnost.

Tjelesnu aktivnost treba prilagoditi prema savjetu liječnika. Obično se dva mjeseca nakon preboljelog infarkta izbjegavaju veća tjelesna opterećenja.

Nakon toga se postupno može povećavati tjelesna aktivnost te bolesnik nakon par mjeseci može vježbati 5 x tjedno po 30 minuta, odabirući aktivnost koja mu najviše odgovara.

Liječenje nakon infarkta miokarda svodi se na manje ili više trajno uzimanje pet vrsta lijekova.

Neki od lijekova se uzimaju kratko (šest mjeseci do godine dana), a neki doživotno.

Bolesnik bi trebao slušati savjete liječnika i ne svojevoljno korigirati terapiju ili smanjivati doze propisanog lijeka.

Acetilsalicilatna kiselina povoljno djeluje na sprečavanje nastanka ponovnog srčanog i moždanog udara te se koristi u sekundarnoj prevenciji.

To je lijek koji bolesnik treba doživotno uzimati.

Također se koristi za sprječavanje stvaranja krvnih ugruška ili tromba nakon određenih vrsta zahvata na krvnim žilama, čime se osigurava proširenost i prohodnost krvnih žila.

Dugotrajno se uzima i koristi se isključivo za preventivno liječenje. Ne koristi se za ublažavanje boli i snižavanje tjelesne temperature.

Uobičajena doza je 100 mg na dan, u bilo koje doba, neovisno o hrani.

Na kraju, ljudima koji su preboljeli srčani udar život nije stao.

Uz gore navedene promjene životnog sila te adekvatno korištenje lijekova, takav bolesnik može normalno živjeti, nastaviti raditi, uživati s obitelji i u svojim hobijima te u konačnici doživjeti duboku starost.