Moždani udar

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu, što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.

Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga, što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Najčešći simptomi moždanog udara su slabost ili utrnutost jedne strane tijela, poremećaj govora, poremećaj vida ili smetnje ravnoteže i koordinacije.

Moždani udar može biti ishemijski i hemoragijski.

Ishemijskim moždanim udarom smatramo onaj kada ugrušak u promijenjenoj krvnoj žili mozga začepi krvnu žilu ili doputuje iz većih krvnih žila vrata ili iz srca i začepi moždanu arteriju kao embolus.

Oko 15% moždanih udara su hemoragijski: intracerebralni hematom nastaje kada se krv iz krvne žile izlije u okolno tkivo mozga te se ponaša kao strano tijelo, a subarahnoidalno krvarenje nastaje kada se krv izlije u likvorske prostore oko mozga, uglavnom kao posljedica puknuća aneurizme mozga ili arterio-venske malformacije.

Neurologija i neurokirurgija u posljednjih 50–ak godina bilježe dinamičan razvoj, a unazad pet godina značajan napredak je postignut u liječenju ishemijskog moždanog udara endovaskularnim metodama liječenja (mehaničkom trombektomijom), posljednjih 15-ak godina u interventnom/endovaskularnom liječenju hemoragijskog moždanog udara (subarahnoidalnog krvarenja), dok minimalno invazivna kirurgija od svojih početaka prije pedesetak godina pokazuje značajna poboljšanja.

Na žalost, zemlje Srednje i Istočne Europe, gdje pripada i Hrvatska, zaostaju za trendovima incidencije i u ovom slučaju mortaliteta od moždanog udara.

Jedan od razloga leži u činjenici da neke od ovih modernih metoda liječenja nisu svakome dostupne.

Činjenica je da sistemska tromboliza poboljšava vjerojatnost za dobar ishod za 30%, a npr. mehanička trombektomija za 50%.

Jedna od četiri osobe je pod rizikom od moždanog udara.

Svakih šest sekundi netko dobije moždani udar u svijetu, a ako se to preračuna na Hrvatsku, ispada da svakih sat i dvadeset minuta netko u Hrvatskoj dobije moždani udar.

Dok se u razvijenim zemljama zapada postiže trend vidnog smanjenja incidencije i smrtnosti, u tranzicijskim zemljama, nažalost, taj trend je još uvijek jako visok i nisu dostignuti trendovi u zemljama Zapadne Europe – čemu težimo.

U Hrvatskoj godišnje oko 12000 osoba doživi moždani udar, a oko 6100 osoba umre zbog posljedica moždanog udara.

Pri pojavi prvih simptoma moždanog udara potrebno je što prije reagirati i stići u zdravstvenu ustanovu, da bi se u što skorijem vremenu mogla napraviti obrada bolesnika i biti mu pruženo adekvatno liječenje.

Personaliziranim pristupom, uz mogućnost dijagnostike i liječenja na jednom mjestu, značajno se poboljšava vjerojatnost za dobar ishod.

Činjenica je da svake minute u ishemijskom moždanom udaru propada 2 milijuna neurona.

Ako se to ne spriječi, dolazi do trajne onesposobljenosti (invaliditeta), što u konačnici znači puno više troškove u odnosu na troškove primjene „prave“ terapije (prvenstveno je riječ o sistemskoj trombolizi i mehaničkoj trombektomiji).

Neurokirurške metode liječenja također imaju svoje mjesto i u liječenju ishemijskog moždanog udara, osobito ukoliko osoba razvija značajni edem mozga koji se može riješiti jedino kirurškim putem – bilo vanjskom drenažim likvora (što je minimalno invazivni neurokirurški zahvat), bilo dekompresijskom kraniotomijom, koja je relativno jednostavna procedura za neurokirurga.

S druge strane, hemoragijski moždani udar može se liječiti endovaskularno ili neurokirurški.

Ključna je prevencija moždanog udara, tj. pokušati utjecati na faktore i čimbenike rizika za razvoj moždanog udara.