Pitanja koja najčešće postavljate liječnicima (dio drugi) - Biram zdravlje
Biram Zdravlje logo

Pitanja koja najčešće postavljate liječnicima (dio drugi)

shadow illustration

Nastavljamo naš prošli blog s pitanjima roditelja na koja su odgovarali naši specijalisti otorinolaringologije s bogatim iskustvom iz prakse, Prim. Mr sci. med. Vladan Šubarević i dr. Katarina Stanković.

Pitanje: Kćerka mi ima 14 god. i otkad se rodila začepljen joj je nos, ne može bez sprejeva, slijeva joj se iz nosa u grlo i često je bolesna. Liječnici pretpostavljaju da ima devijaciju, alergična je na grinje i prašinu makar joj ništa ne prepisuju. Što da radimo? Također, htjela sam Vas pitati kako da joj ojačamo imunitet s obzirom da slabo jede. Hvala unaprijed.

Odgovor: Tegobe koje navodite u vidu otežanog disanja na nos mogu biti izazvane i devijacijom nosne pregrade, ali i otocima sluznice nosa zbog različitih vrsta alergija. Postoji opasnost da se i zbog zlouporabe sprejeva za nos s vazokonstriktorima razvije ovisnost koja vodi u pravcu sve veće potrebe za tim preparatima, a sve manjeg i kraćeg pozitivnog učinka istih. U svakom slučaju, treba ustanoviti pravi razlog za postojeće probleme da bi ih mogli adekvatno liječiti lijekovima ili kirurškim metodama.

Pitanje: Sin, 7,5 god. stalno ima začepljen nos – i uz terapije, preporuka ORL je da operira treći krajnik. Koji su najčešći „za i protiv”? Je li ljeto dobro vrijeme za operaciju, s obzirom da je tada na ljetnim praznicima?

Odgovor: Uvećanje trećeg krajnika je zaista jedan od najčešćih uzroka “začepljenog” nosa i ukoliko je liječnik to sa sigurnošću ustanovio, onda je operacija dobro rješenje. Treba imati na umu da je taj problem u dobi od 7,5 godina nešto rjeđi nego kod mlađe djece oko druge ili treće godine te treba ustanoviti i stanje nosa (devijacija septuma, alergijski rinitis…). U svakom slučaju, ako je indikacija dobro postavljena, “protiv” ne postoji. Tegobe će nakon toga nestati, a može se napraviti u bilo koje doba godine, jer je to u principu lagana intervencija s isto takvim postoperativnim tijekom.

Pitanje: Već par godina imam tekućinu u ušima i svrab. Kada ih pročačkam, izađe rijetka tekućina. Ponekad je gusta i neugodno miriše. Što da radim?

Odgovor: Vi imate problem s kožom vanjskog ušnog kanala te je savjet da ih ne čačkate, pogotovo ne oštrim predmetima, već da se za pomoć obratite ORL specijalistu. Takvi problemi uglavnom ne zahtijevaju neko posebno liječenje, već se naglasak stavlja na to da se nakon jednog stručnog ispiranja uha, nastavi s prevencijom redovnim korištenjem sprejeva poput Vaxol spreja, koji će smanjiti pojačano stvaranje cerumena, ali će i spriječiti svrab kože u vanjskom ušnom kanalu.

Pitanje: Djevojčica je sa svoje 3 godine (sada ima 4) operirala treći krajnik i ugrađene su mikro-cjevčice s obzirom da su oba uha curila, stalno je bila bolesna i pod upalom… Cjevčice su ispale poslije mjesec dana, da bi prije pet mjeseci opet krenuli isti problemi. Osim toga, slabije čuje. Terapija je bila defrinol i panklav tablete. Bojim se, ne znam što da radimo. Ima li učinka da ponovo ugradimo cjevčice ili imate prijedlog za neku oralnu terapiju. Hvala unaprijed!

Odgovor: Vaše dijete ima oboljenje koje je inače veoma često kod djece i spada u grupu kroničnih stanja srednjeg uha (sekretorni otitis). Te prve cjevčice koje su ispale već nakon mjesec dana nisu dovoljno dugo bile u funkciji, a trebale bi biti u prosjeku od 6-12 mjeseci. Terapija s kojom se pokušavaju eliminirati izlučevine iz srednjeg uha, koje nije pod akutnom upalom, nisu antibiotici pa ni defrinol, već se primjenjuju ili sekretolitici u trajanju od mjesec dana ili kombinacija antihistamina i nazalnih kortikosteroida, također u trajanju od mjesec dana. Kod djece, u tim godinama, treba pokušati i s vježbama za tubu puhanjem Otoglobe balončića. Ukoliko ove metode ne daju željeni rezultat u razumnom periodu od 3-6 mjeseci, upućuje se ugradnja (u Vašem slučaju ponovna) ventilacionih cjevčica, što je uglavnom i metoda izbora u liječenju ovog oboljenja.

Pitanje: Moja majka (65 god.) ima problema sa suhoćom i svrabom u vanjskom slušnom kanalu. Često se stvore i bijele ljuske koje, pored objektivnih tegoba, kod žena predstavljaju i estetski problem. Kako se ovo može liječiti, odnosno spriječiti? Unaprijed Vam hvala na odgovoru!

Odgovor: Vaša majka ima problem kao i mnogi ljudi u tim godinama i radi se o kroničnim ekcematoznim promjenama kože vanjskog ušnog kanala. Metoda izbora u liječenju takvih tegoba je redovna preventivna upotreba preparata tipa Vaxol sprej za uši i – samo ukoliko je potrebno – i Dexametason-neomycin kapi.

Pitanje: Zanima me je li sigurno čistiti djeci uho štapićima za uši? Ukoliko nije, čime treba čistiti uši? Unaprijed hvala!

Odgovor: Naravno da nije sigurno i ne savjetuje se uporaba štapića za uši, pogotovo nekontrolirano guranje štapića duboko u uho. Puno je bolje redovno koristiti preparate za higijenu uha i prevenciju pojačanog stvaranja cerumena kao što je Vaxol sprej.

Pitanje: Molim Vas da mi preporučite neke kapi za nos, sad počinju alergije. Nos mi je začepljen, pogotovo noću, što mi otežava miran san. Odrasla sam osoba. Hvala!

Odgovor: U slučaju dokazanog alergijskog rinitisa pravu terapiju Vam mora dati Vaš liječnik. Kod dokazanih alergijskih rinitisa, dakle tegoba koje su posljedica udisanja alergena iz vanjske sredine koji dovode do otežanog disanja na nos, pojačane nazalne sekrecije i začepljenosti nosa, prava terapija su nazalni kortikosteroidi i antihistamini. U principu, najvažnije je znati koji je tip alergije i započeti terapiju blagim sredstvima koja mogu spriječiti razvijanje bolesti. Ukoliko su se simptomi već razvili, onda se nastavlja lijekovima za smirivanje simptoma. Ukoliko nema alergije, onda se nakon pregleda mogu savjetovati određene kapi za nos ukoliko postoji otok sluznice nosa. U svakom slučaju da ne bi došlo do kontakta alergena sa sluznicom nosa, a samim time i do simptoma, važno je svakodnevno provoditi higijenu nosa tj. mehaničko čišćenje nosa koje sprječava zadržavanje alergena na sluznici.