Što predstavlja visoka razina kolesterola u krvi i koliko je to opasno ako se ne liječi? - Biram zdravlje
Biram Zdravlje logo

Što predstavlja visoka razina kolesterola u krvi i koliko je to opasno ako se ne liječi?

shadow illustration

Piše: Anamarija Mehić, dr.med.

 

Kolesterol pripada skupini lipida i vrlo je važna molekula u ljudskom organizmu.

Proizvodi se u jetri, a prehranom se dodatno unosi u organizam.

Bitan je izvor za stvaranje kemijskih spojeva bez kojih bi normalan rad ljudskog organizma bio nezamisliv: vitamin D, spolni hormoni, kortizol.

Također, bitan je za cjelovitu i urednu probavu vitamina topljivih u mastima te proizvodnju žuči.

U cirkulaciji molekule kolesterola ne nalazimo pojedinačno, već se one udružuju u nakupine različitih veličina pomoću proteina koji ih prenose kroz krvotok.

Kolesterol se dijeli na:

 

- HDL kolesterol, u narodu poznatiji kao dobar kolesterol

- LDL kolesterol, u narodu poznatiji kao loš kolesterol

- ukupni kolesterol (zbroj LDL i HDL kolesterola i ostalih, sitnijih nakupina kolesterola)

 

Normalne vrijednosti kolesterola u krvi su:

 

LDL kolesterol < 3 mmol/L

HDL kolesterol > 1 – 1.5 mmol/L

ukupni kolesterol < 5 mmol/L

 

VISOKA RAZINA KOLESTEROLA

 

Postavljanje dijagnoze visoke razine kolesterola (hiperkolesterolemija) najčešće je slučajno, pri rutinskim vađenjima krvi.

O povišenom kolesterolu govorimo kada su vrijednosti LDL kolesterola veće od normalnih vrijednosti.

 

Za razliku od HDL-a, LDL se vrlo lako taloži na stijenkama krvnih žila te tako nastaju nakupine kolesterola koje zovemo plakovima.

Povišen kolesterol ima nekoliko učinaka:

 

- smanjenje prohodnosti krvne žile

- smanjenje elastičnosti krvne žile

- pospješuje stvaranje krvnih ugrušaka

 

Sto za mene predstavlja visoka razina kolesterola u krvi i koliko je to opasno ako se ne lijeci? shadow illustration

KOLIKO JE OPASNO?

 

Zbog raznih procesa i starenja organizma dolazi do oštećenja stijenki krvnih žila.

Kolesterol se tada taloži u stijenke krvnih žila na mjestu oštećenja te one postaju čvrste i gube elastičnost.

Taloženjem se formira aterosklerotski plak.

Plak može suziti krvnu žilu i time smanjiti protok i opskrbu organa kisikom i hranjivim tvarima. Zbog svoje građe, plak nerijetko puca i postaje temelj za nastanak ugruška koji potpuno zatvori krvnu žilu, uzrokujući srčani ili moždani udar.

Visoke razine kolesterola također pogoduju i razvoju žučnih kamenaca i masne jetre.

Simptomi povišenog kolesterola u krvi najčešće nisu očiti te zbog toga povišeni kolesterol predstavlja tihog ubojicu 21. stoljeća.

Povišeni LDL kolesterol u krvi često se ignorira pa u većini slučajeva prvi simptom povišenog kolesterola bude srčani ili moždani udar, koji kao najgore komplikacije mogu značajno narušiti kvalitetu života.

Čak i blago povišeni kolesterol treba shvatiti ozbiljno.

Dugoročno visoke vrijednosti kolesterola rade polaganu, ali značajnu štetu na naše kardiovaskularno zdravlje.

Redovito kontrolirajte svoje masnoće u krvi, posebice ako imate još neke od faktora rizika, kao što su šećerna bolest, povišeni krvni tlak, već preboljeni srčani ili moždani udar, povišenu tjelesnu masu, nasljednu bolest s povišenim kolesterolom.

Treba naglasiti kako i osobe normalne tjelesne mase mogu imati povišen kolesterol!

Razina masnoća ovisi o njihovom unosu i apsorpciji iz probavnog sustava te potrošnji u organizmu.

 

PROMJENA ŽIVOTNOG STILA JE KLJUČNA!

 

Zdrave životne navike obuhvaćaju fizičku aktivnost, prestanak pušenja, smanjenje ili prestanak konzumacije alkohola te pravilnu i uravnoteženu prehranu.

Smanjena konzumacija zasićenih masnoća te priprema bezmasnih obroka bogatih povrćem čine osnovu prehrambenih navika.

Dijeta treba sadržavati i ribu, voće, cjelovite žitarice u umjerenoj količini, hranu bogatu vlaknima te zdrave izvore masnoća, poput orašastih plodova ili maslinovog ulja.

U slučaju potrebe za lijekovima, najčešći izbor su statini, koji djeluju blokirajući izgradnju kolesterola u jetri.

Pokrenite se, jer najbolji lijek za povišeni kolesterol i prevenciju kardiovaskularnih oboljenja usvajanje je zdravih životnih navika!

 

 

LITERATURA:

Murray RK, Bender DA, Botham KM, Kennely PJ i sur. Harperova ilustrirana biokemija, 28. izdanje. Medicinska naklada: Zagreb, 2011.

Ibrahim MA, Asuka E, Jialal I. Hypercholesterolemia. StatPearls [Internet]. 2021.

Ivančević Ž, Rumboldt Z, Bergovec M, Silobrčić V. MSD - priručnik dijagnostike i terapije. Placebo: Split, 2000.

https://www.hzjz.hr/aktualnosti/bolesti-srca-i-krvnih-zila/

Bruckert E, Rosenbaum D. Lowering LDL-cholesterol through diet: potential role in the statin era. Curr Opin Lipidol;22(1):43.–48.

HEART UK – Eating for lower cholesterol