Moždani udar kod žena

Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u Europi. Procjenjuje se kako u svijetu svakih 5 minuta jedna osoba doživi moždani udar, koji kod preživjelih osoba ostavlja različita neurološka oštećenje, a trećina preživjelih osoba postane ovisna o tuđoj pomoći.

Iako je učestalost moždanog udara među spolovima podjednaka, zanimljiv je podatak kako je u populaciji 18 do 44 godine češći kod žena nego kod muškaraca.

Moždani udar peti je uzrok smrti kod žena, a prema nekim saznanjima, 1 od 5 žena će doživjeti moždani udar u dobi od 55 do 75 godina.

Rizični faktori za obolijevanje od moždanog udara su:

• povišeni krvni tlak,
• fibrilaciju atrija (nepravilan rad srca),
• dijabetes,
• povećani kolesterol,
• migrene, 
• manjak fizičke aktivnosti,
• pušenje,
• učestala konzumacija alkohola.

Specifični rizici kod žena

Uz nabrojane, kod žena su prisutni dodatni rizični faktori za pojavu moždanog udara - posebice u mlađoj životnoj dobi. Specifični rizici od moždanog udara posljedica su tako spolnih karakteristika žena te načina života.

Trudnoća, korištenje oralne kontracepcije, hormonske terapije u menopauzi - sve ove uobičajene terapije i stanja za žene u dobi od 18 do 44 godine mogu uzrokovati povećani rizik za pojavu moždanog udara.

Prema istraživanjima, estrogen koji se nalazi u pojedinim kontracepcijskim pilulama i u nadomjesnoj hormonskoj terapiji kod menopauze povećava rizik za pojavu moždanog udara unutar prve godine uzimanja terapije.

Smatra se kako je razlog vrijeme potrebno za uspostavljanje hormonske ravnoteže u tijelu. I prirodna izloženost estrogenu, odnosno duljina trajanja reproduktivnog perioda žene (od prve menstruacije do menopauze) povezana je s rizikom od moždanog udara. Tako žene koje su dobile mjesečnicu ranije ili kasnije od uobičajenog (prije 10 i nakon16 godine života), kao i one koje su ušle ranije u menopauzu (prije navršene 44 godine života) imaju veći rizik za pojavu moždanog udara.

Trudnoća i moždani udar

Za trajanja trudnoće i neposredno nakon poroda (do 12 tjedana) učestalost moždanog udara je 3 puta češća nego kod žena iste dobi koje nisu trudne.

Povišeni krvni tlak 

Povišeni krvni tlak je opće poznati rizik za pojavu moždanog udara, od njega boluje svaka peta žena, a samo 1 od 4 ima adekvatnu medicinsku terapiju. U trudnoći se povišeni krvni tlak javlja kod 12% trudnica, a može se javiti i kod žena koje prije nisu imale problema s tlakom.

Preeklampsija je stanje koje karakterizira jako izraženi povišeni krvni tlak (hipertenzija) i povišene vrijednosti proteina u mokraći tijekom trudnoće. Može se prepoznati i kroz dodatne simptome kao što su teškoće s vidom, glavobolje, naticanje ruku i lica. Kod jako teških oblika preeklampsije mogu se javiti napadaji slični epileptičkima i onda se to stanje naziva eklampsija koja je rizik za pojavu moždanog udara.

Ukoliko žena tijekom trudnoće ima jedno od ova dva stanja i nakon trudnoće spada u rizičnu skupinu za oboljenje od moždanog udara.

Gestacijski dijabetes

Gestacijski dijabetes javlja se kod 1 od 10 trudnica, uz utjecaj na trudnoću i razvoj ploda može biti rizičan čimbenik za povišen tlak tijekom trudnoće, kao i kardiovaskularne bolesti i moždani udar nakon trudnoće.

Dobra vijest je da se kvalitetnom i zdravom prehranom tijekom trudnoće može kontrolirati, a nakon poroda se razina u krvi najčešće vraća u uredne okvire.

Promjene u kardiovaskularnom sustavu

U  trudnoći su specifične promjene u kardiovaskularnom sustavu tijekom trudnoće - volumen srca se poveća za do 50%, ubrzaju se otkucaji srca, povećana je cirkulacija i vjerojatnost pojave krvnih ugrušaka.

Pojava krvnih ugrušaka tijekom trudnoće može biti posljedica i smanjenog kretanja, oticanja ekstremiteta (ponajviše nogu i stopala) koji uzrokuju smanjenu cirkulaciju i samim time veći rizik začepljenja krvnih žila.

U trećem tromjesečju trudnoće tijelo samostalno proizvodi spojeve koji uzrokuju brže zgrušavanje krvi kako bi se reducirala količine krvarenja tijekom poroda.

Također, opći imunitet žene tijekom trudnoće se mijenja i pada što tijekom rane trudnoće i postpartuma predstavlja još jedan rizičan faktor.

Kako smanjiti rizik pojave moždanog udara?

Iako su rizični faktori za oboljenje od moždanog udara brojni, postoje i vrlo važni i efikasni načini prevencije. 

Briga za vlastito zdravlje i kontroliranje visokog krvnog tlaka, mediteranska prehrana, svakodnevna fizička aktivnosti, kao i prestanak konzumacije alkohola i nikotinskih proizvoda smanjuju rizik. Tako kod osoba koje su već doživjele moždani udar, prevencija pojave ponovljenog moždanog udara ako se slijede savjeti za prevenciju smanjuje rizik čak za 80%.

Kada spomenemo fizičku aktivnost kao prevenciju svi se prvo sjetimo dugih treninga i kako za to nemamo vremena, no prema novim spoznajama za osobe mlađe od 60 godina dovoljno je napraviti 5000 koraka, a za starije od 60 samo 3000 koraka u danu kako bi smanjili rizik od moždanog udara.

Stoga slijedeći puta kad krenete do trgovine, na druženje s prijateljima, probajte ići pješice ili parkirajte vaš automobil malo dalje jer i to već čini razliku za vaše zdravlje. 

Literatura:

Stroke in Women: A Review Focused on Epidemiology, Risk Factors, and Outcomes. Cindy W. Yoon,a Cheryl D. Bushnel. Journal of Stroke 2023;25(1):2-15. Published online: January 31, 2023. DOI: https://doi.org/10.5853/jos.2022.03468

https://www.stroke.org.uk/what-is-stroke/are-you-at-risk-of-stroke/women-and-stroke#Emotional%20effects%20of%20stroke

https://www.cdc.gov/stroke/pregnancy.htm