Kako je „maslačna kiselina“ povezana s tjeskobom? Upoznajte GABA-u
Upoznajte GABA-u, jednog od glavnih „smirujućih“ glasnika našeg mozga, i otkrijte kako se s njom povezuje pasiflora, biljka koja se tradicionalno koristi kod blagog stresa i poteškoća sa spavanjem.
Ubrzan ritam života, rokovi, obveze i svakodnevne brige ponekad ostavljaju dojam kao da naš mozak jednostavno ne zna stati. Misli se nižu jedna za drugom, teško se opuštamo, a tjeskoba nas prati čak i kada je dan napokon završio.
Upravo u takvim trenucima važnu ulogu ima jedan od glavnih „smirujućih“ glasnika našeg živčanog sustava - GABA. Iza te kratice krije se poprilično neobičan naziv: gama-aminomaslačna kiselina.
No kakve veze „maslačna“ kiselina ima s osjećajem tjeskobe i gdje se u cijeloj priči nalazi pasiflora?
Kako naš mozak prenosi poruke?
Naš mozak sastoji se od milijardi živčanih stanica koje nazivamo neuronima. Njihova je glavna zadaća primati, obrađivati i prenositi informacije. No, neuroni ne djeluju svaki za sebe. Oni su povezani u golemu mrežu i neprestano međusobno „komuniciraju“. Informacija se kroz pojedini neuron prenosi u obliku električnog impulsa, ali između dva neurona postoji vrlo malen prostor koji se naziva sinapsa. Kako bi poruka prešla taj prostor i stigla do sljedeće živčane stanice, potrebni su kemijski glasnici - neurotransmiteri.
U našem živčanom sustavu postoji velik broj različitih neurotransmitera, a svaki ima svoju ulogu. Neki neurotransmiteri potiču aktivnost živčanih stanica, dok je uloga drugih tu aktivnost ublažiti i spriječiti da živčani sustav ostane u stanju pretjerane pobuđenosti.
Glutamat je glavni pobuđujući neurotransmiter u mozgu i važan je, među ostalim, za učenje i pamćenje. Noradrenalin sudjeluje u budnosti, pažnji i odgovoru organizma na stres, dok je dopamin uključen u procese poput motivacije, nagrađivanja i kontrole pokreta.
Međutim, mozak ne može neprestano samo pojačavati aktivnost svojih neurona. Jednako su mu važni signali koji njihovu aktivnost mogu smanjiti i regulirati. Tu dolazimo do jednog od najvažnijih „inhibitornih“ kemijskih glasnika našeg mozga - GABA-e.
GABA je kratica za gama-aminomaslačnu kiselinu i glavni je inhibitorni neurotransmiter u mozgu odrasle osobe. Kada se GABA oslobodi iz jednog neurona i veže na odgovarajuće GABA receptore drugog neurona, smanjuje se vjerojatnost da će taj neuron stvoriti i poslati novi živčani impuls. Drugim riječima, GABA pomaže regulirati koliko će neuroni biti aktivni i sprječava da njihova aktivnost postane pretjerana.
To ne znači da GABA jednostavno „isključuje“ mozak. Naprotiv, ravnoteža između pobuđujućih i inhibitornih signala ključna je za njegovo normalno funkcioniranje. Mozgu su potrebni i signali koji potiču aktivnost i oni koji je pravodobno ograničavaju.
Upravo zato GABA sustav ima važnu ulogu u brojnim procesima povezanima s opuštanjem, spavanjem te odgovorom organizma na stres i napetost.
A upravo nas GABA dovodi do biljke koja se već dugo tradicionalno primjenjuje kod blagih simptoma psihičkog stresa - pasiflore.
Kako pasiflora može djelovati na GABA sustav?
Pasiflora (Passiflora incarnata L.) biljka je s dugom tradicijom primjene, osobito u razdobljima psihičkog opterećenja i napetosti. Europska agencija za lijekove (EMA) navodi tradicionalnu primjenu pripravaka pasiflore za ublažavanje blagih simptoma psihičkog stresa i kao pomoć kod spavanja.
Točan mehanizam djelovanja pasiflore još nije u potpunosti razjašnjen, no istraživanja upućuju na to da bi jedan od mogućih mehanizama mogao biti povezan upravo s GABA sustavom.
Nakon što se GABA oslobodi iz živčane stanice i prenese svoju poruku, dio GABA-e ponovno se preuzima u živčane završetke – procesom koji nazivamo ponovnom pohranom (re-uptake). Istraživanja na ekstraktu pasiflore pokazala su da bi on mogao usporiti odnosno inhibirati ponovnu pohranu GABA-e. Time GABA može dulje ostati dostupna u prostoru između živčanih stanica i nastaviti ostvarivati svoj inhibitorni učinak, odnosno smanjivati podražljivost neurona.
Istraživanja također upućuju na moguću interakciju sastavnica ekstrakta pasiflore s GABA-A i GABA-B receptorima, mjestima na živčanim stanicama preko kojih GABA ostvaruje svoje učinke.
Pasiflora kao biljna pomoć kod tjeskobe i anksioznosti
Zbog svoje tradicionalne primjene i mogućeg djelovanja na GABA sustav, pasiflora može biti vrijedan biljni saveznik u razdobljima pojačanog stresa, tjeskobe, unutarnjeg nemira i psihičke napetosti. Posebno je zanimljiva osobama koje se zbog svakodnevnih briga teško opuštaju ili kod kojih se psihička napetost odražava i na kvalitetu sna.
Pri odabiru pripravka pasiflore važno je obratiti pozornost i na njegov status. Biljni lijek sa standardiziranim ekstraktom pasiflore osigurava definiranu količinu i ujednačenu kvalitetu ekstrakta, što ga razlikuje od različitih dodataka prehrani koji mogu sadržavati različite količine i vrste pripravaka pasiflore.
Takav lijek namijenjen je odraslima i adolescentima starijima od 12 godina, a tradicionalno se primjenjuje za ublažavanje blagih simptoma psihičkog stresa i kao pomoć kod spavanja. Može biti praktičan izbor u razdobljima kada se tjeskoba i osjećaj anksioznosti javljaju uz stres, napetost, nemir i poteškoće s opuštanjem.
Važno je razlikovati povremenu tjeskobu i blage simptome psihičkog stresa od anksioznog poremećaja. Ako je anksioznost intenzivna, dugotrajna ili značajno ometa svakodnevno funkcioniranje, potrebno je obratiti se liječniku.
Salveo CEE
